View Full Version: KAFIC ZA SIMPATIZERE I CLANOVE DSS

Lepotani > Skupstina > KAFIC ZA SIMPATIZERE I CLANOVE DSS



Title: KAFIC ZA SIMPATIZERE I CLANOVE DSS
Description: Ovo je mesto za Vase interne diskusije!


markok - March 28, 2007 12:14 PM (GMT)
Dobrodosli u kafic za simpatizere i clanove Demokratske stranke Srbije! Ovo je mesto za Vase interne diskusije! Dobrodosli! :)

-----------------------------------------------------------------------------------------------

Ovim putem pozivam sve politicke stranke koje to zele da objave placene oglase/reklame i druge materijale na forumu sajta LEPOTANI.COM ,koji se azurira, na adresama: http://z14.invisionfree.com/LEPOTANI/index.php

http://z14.invisionfree.com/LEPOTANI/index.php?showforum=24

Opsirnije informacije mozete dobiti u e-mail prepisci.
Kontakt E-mail
lepizdravko@gmail.com

Kontakt mobilni: 061/13 73 023

markok - October 17, 2007 11:19 AM (GMT)
B92 Info Vesti Politika

Dogovor o izborima blizu?

17. oktobar 2007. | 07:46 | Izvor: B92

Beograd, Beč -- Potpredsednik DSS-a Miloš Aligrudić izjavio da su koalicioni partneri blizu dogovora o datumu održavanja izbora.

Aligrudić je u Poligrafu B92 još jednom ponovio stav te stranke da ne bi bilo pametno organizovati izbore dok ne bude rešen status Kosova. "Mi smo se tada zalagali da imamo striktnu i jasnu normu u Ustavnom zakonu, a ona je kasnije razvodnjena upravo na insistiranje Demokratske stranke, kada je Ustavni zakon pisan", kaže Aligrudić.

On kaže da se tako došlo do situacije da stranke različito tumače Ustavni zakon i negira da je razlog zalaganja DSS-a za promenu Ustavnog zakona to što to odgovara toj stranci. "Pazite, zakoni se mogu promeniti. Nije kako kome odgovara, već kako situacija nalaže. Dakle, nije kako kome odgovara, nego sam maločas objasnio koji bi mogući razlozi bili", rekao je Aligrudić.

S druge strane, DS smatra da dosadašnji argumenti za promenu Ustavnog zakona nisu dovoljan razlog da se taj zakon menja. Šefica poslaničke grupe DS-a u Skupštini Srbije Nada Kolundžija kaže i da nema tih argumenata u ime kojih može da se krši pravni poredak zemlje.

Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je juče u Beču da će, kada je reč o predsedničkim, lokalnim i pokrajinskim izborima u Srbiji, insistirati na poštovanju zakona. Reakcija Tadića stigla je pošto je iz stranke, čiji je on predsednik, nagoveštavano da bi izbori mogli biti održani u martu. Tadić je stav o poštovanju zakona objasnio rečima da je to preduslov da Srbija postane članica Evropske unije.

"Vidim da svi na različite načine tumače političke stavove iznete proteklih dana. Nesumnjivo je da ja o datumu predsedničkih, lokalnih i pokrajinskih izbora neću govoriti odavde, iz Beča, već u Beogradu", rekao je Tadić.

Predsednik Srbije je rekao kako je siguran da neće biti kršenja zakona i poručio političkim akterima koji se nadaju da će kroz izborne procese ostvariti neku korist da za trenutak zastanu.


markok - January 3, 2008 03:25 PM (GMT)
НЕУТРАЛНА СРБИЈА
---------------------------


Заговарање новог рата против целог света; повратак Србије у деведесете; одустајање од европског пута; неминовност нове политичке и дипломатске изолације и економских и трговинских санкција; слање лоше поруке о Србији...То су само неке од оптужби на рачун Демократске странке Србије. Разлог је-усвајање новог Програма Странке у којем се спомиње опредељеност ДСС за будућом војном неутралношћу Србије.
Уколико је Србија-војно неутрална, то значи да Србија не жели да буде чланица НАТО. Иако су многи пожурили да назначе, како то и није питање за Србију, већ за НАТО-јер ће НАТО одлучивати да ли жели да нас прими у своје чланство или не, горе наведене изјаве заговорника будућег српског НАТО чланства, ипак говоре о великој нервози у њиховим редовима.
Неке од ових квалификација, на пример-да војном неутралношћу Србија објављује рат НАТО-у, или да се оваквим ставом враћамо у време изолације, више звуче као претње и треба их схватити као вид притиска на домаће јавно мњење.
На неке ипак треба одговорити. Поготово на констатације, да војна неутралност истовремено значи и одустајање од европских интеграција Србије, али и неукључивање Србије у „глобални систем безбедности“ и изостанак даљих реформи у систему одбране, што нас на крају може скупо коштати.

Прво, треба правити разлику између ЕУ и НАТО. Ма колико историје настанка НАТО и ЕУ биле међусобно повезане, данашње везе НАТО и ЕУ потпуно су другачије. Европској унији све мање одговара довођење у везу ове две организације. Пре три године, у Бриселу је формирана Европска одбрамбена агенција, а у току је процес структурирања ЕУФОР-а, здружених европских војних снага и Еврожандармерије, здружених европских полицијских снага за брзу интервенцију. Два су разлога за овакву акцију ЕУ. Први, зато што европске државе у процесу доношења одлука све мање могу да учествују равноправно. Онако, како је то дефинисано оснивачким актима НАТО-а. Доминантну улогу у доношењу одлука имају ипак САД. Није ниаква тајна да се један број чланица НАТО-а противио интервенцији против СР Југославије, много већи број се није сложио са интервенцијом у Авганистану, а када је на ред дошао Ирак-тиква је потпуно пукла. У великом броју европских престоница, већ је изражена оправдана бојазан, да ће европске чланице НАТО-а у будућности моћи да имају две улоге:или да подржавају акције САД и заједно са америчком војском учествују у будућим интервенцијама, или да сносе последице због интервенција „коалиција вољних“ иако у њима неће учествовати. Када је формиран НАТО, било је јасно стратешко опредељење тадашњих чланица за формирањем војног савеза који ће бити противтежа источном блоку. Међутим, поставља се питање колико су данас стратешки интереси САД и ЕУ подударни. Истовремено, треба подсетити, да САД учествују у доношењу одлука у оквиру НАТО-а са 90 одсто, а да „пуне“ свега 25 одсто буџета НАТО-а. Други разлог за забринутост званичног Брисела јесте питање положаја европских произвођача оружја и војне опреме. Док је тржиште САД-а затворено за све европске произвођаче, дотле су европске државе често условљене да морају куповати оружје и војну опрему америчких произвођача. Још почетком деведесетих, Збигњев Бжежински је писао „како увлачење бивших комунистичких држава у НАТО значи и успешну борбу против јаке европске конкуренције“. И поред више покушаја европских произвођача да се ово питање реши, до никаквог решења се није дошло. Чак напротив, последњих година се америчка доминиција у источноевропским државама чланицама НАТО-само повећала.
Када говоримо о разлици ЕУ и НАТО, треба рећи и да нису све државе чланице ЕУ истовремено и у НАТО. Аустрија, Кипар, Финска, Ирска, Малта и Шведска, чланице су ЕУ. Али нису у НАТО. Свака из својих разлога. Шест држава чланица, од укупно 27, колико их ЕУ има, представља 22 одсто. Дакле, није занемарљив број држава које су чланице ЕУ, а нису чланице НАТО. Зато, Србија, која жели да буде чланица ЕУ, али не жели у НАТО не тражи никакав екслузиван уступак од стране ЕУ, већ се позива на већ постојеће примере.
На крају, сви који говоре о „глобалном систему безбедности“ морају признати да је и само чланство у ЕУ пристојна „гаранција безбедности“. Европска унија сигурно не би дозволила било какве акције, било кога против своје чланице и користила би сва политичка, дипломатска и уколико је потребно, војна средства да је заштити. „Други стуб“ ЕУ ионако представља вођење заједничке одбрамбене и спољне политике, а то је после формирања сопствених европских војних снага могуће и у оперативном смислу.

Друго, поставља се питање дефиниције „глобалног система безбедности“. Слика света се убрзано мења. Војним интервенцијама, које су под лидерством САД, почеле против Авганистана и Ирака још пре неколико година, не назире се крај. А отварају се нова поља конфронтације и припремају нове војне акције. Ма колико су интервенције против Авганистана и Ирака утицале на убрзано мењање прилика у свету, толико ће се све још више искомпликовати уколико дође до нових интервенција. А потенцијалних жаришта је много. Даља радикализација прилика на Кавказу, сигурно ће довести до оштрог одговора Русије. Евентуална интервенција против режима у Картуму, а због прилика у Дарфуру, могла би да увуче у неки будући сукоб Кину, која је у стратешком партнерству са Суданом. Док би свака акција против Ирана изазвала кризу светских размера, са несагледивим последицама.
Извесно је да се битка за утицај и интересе на „великој шаховској табли“ увелико сели у Централну Азију и на Пацифик. Шангајска организација за сарадњу, основана јуна 2001. године, коју сачињавају Русија, Кина, Казахстан, Таџикистан, Узбекистан и Киргистан, а статус посматрача имају Индија, Пакистан, Иран, Авганистан и Монголија, одговор је на претензије САД и неких западних савезника у Централној Азији, које су већ дефинисане војним присуством у Авганистану и Ираку, као и жељом за стационирањем војних снага у Ирану. Што се Пацифика тиче, после формирања АНЗУС-а, војног савеза између Аустралије, Новог Зеланда и САД, још 1952. године, чиме је обезбеђен војни утицај САД у овом делу света, сада се покушава са проширивањем овог савеза како би се нашао адекватан одговор и противтежа Шангајској организацији за сарадњу. Поред САД, Аустралије и Новог Зеланда, окосницу новог савеза требало би да чине још и Јапан, Јужна Кореја и Индија. У том светлу треба посматрати и недавно потписивање Уговора о нуклеарном наоружању између Индије и САД, као и последња дешавања у Мијанмару.
Уласком у НАТО, Србија ризикује улазак у „коалицију вољних“, у коју би попут осталих источноевропских држава ушла невољно, под политичким притиском (или уз образложење да је то добро за наше даље интеграције), и самим тим потенцијалну конфронтацију или чак сукобљавање са Русијом, Кином, Ираном и низом утицајних исламских држава, јер чланство у „коалицији вољних“ не подразумева само политичку подршку акцијама „партнера“, већ и активно учешће, односно припремање и слање војних контигената у кризна подручја. Што нам никако не може бити у интересу.
Војна неутралност Србије значи и војну неутралност у односу на постојеће и предстојеће војне интервенције „коалиције вољних“ у Централној Азији и на Пацифику.
Такође, у тренутку када Србију политички подржавају две сталне чланице Савета безбедности УН, Русија и Кина, и када у Москви и Пекингу Србија нема никаквих проблема са својим имиџом, потпуно је сулудо да уласком у војну алијансу која има дугорочне интересе који су у директној супротности са руским и кинеским интересима, Београд жртвује да изгуби подршку коју тренутно има и коју ће имати у СБ УН. Жртвовали бисмо нешто, за ништа.

Што се реформи у систему одбране тиче, нашој јавности се често представља, да је војска нешто што пуно кошта, да је зато треба смањити и професионализовати-да би била јефтинија, и да на крају крајева, једног дана, када уђемо у НАТО, нама војска, ваљда неће ни бити потребна. Бићемо део „глобалног система безбедности“. Да не одговорам дуже, само ћу овакве ставове да упоредим са примером из Бугарске.
Бугарска је чланица НАТО, однедавно и чланица ЕУ. Војска САД користи две војне базе у Бугарској. Бугарска војна авијација надзире и чува ваздушни простор две суседне државе-БЈР Македоније и Албаније. Са Србијом, на пољу одбране, Бугарска има већи број потписаних међудржавних уговора и одличну сарадњу. Преостала три суседа Бугарске-Румунија, Грчка и Турска су такође чланице НАТО-а. Дакле, може се рећи да је Бугарска део „глобалног система безбедности“ и да пред њом нису велики безбедносни изазови. И поред свега, Софија је одбила да изврши даљу редукцију бројног стања војске са 45.000, колико војника Бугарска војска данас има, на 19.500, колико то од Бугарске НАТО захтева.

И на самом крају, питање чланства Србије у НАТО, јесте и питање тумачења и квалификовања догађаја из блиске историје.
Уласком у НАТО, Србија би директно признала легитимитет војној интервенцији против СРЈ из 1999. године. А војна интервенција НАТО-а против наше земље, гледано међународно-правно, био је отворени чин агресије на суверену државу, по дефиницији агресије која је дата Резолуцијом 3314 Генералне скупштине УН. О томе, али и последицама агресије, Србија и НАТО ће једног дана морати да разговарају. Србији мора бити у интересу да разлози и последице војне интервенције против СРЈ буду представљени у правом светлу. Никако не можемо пристати на слику која нам се данас представља као-једина истина. Ту ствари ипак стоје мало другачије. Да и не говорим о осиромашеном уранијуму, колатералној штети, цивилним жртвама и осталим последицама бомбардовања.

Србији свакако није у интересу да заоштрава своје односе НАТО и свакако да наша држава мора сарађивати са овом војном алијансом. Али, сарадња не подразумева и нужно чланство у НАТО-у. Довољна мера, у овом тренутку је учешће у пројектима које нуди програм Партнерство за мир, као и присуство у Парламентарној скупштини НАТО. И зато Србија мора користити сва искуства, која у тој области имају-Финска, Шведска, Аустрија и Ирска.

Аутор: Душан Пророковић

Izvor: http://www.dss.org.yu/pages/blog_article.php?id=5157

markok - January 5, 2008 06:31 PM (GMT)
Актуелно

ЕУ МОРА ДА НАПРАВИ ИЗБОР
-------------------------------------

03.01.2008.

ЕУ ће 28. јануара морати да бира да ли хоће да потпише Споразум о стабилизацији и придруживању са Србијом или ће ЕУ, под притиском САД, тада донети одлуку о слању своје цивилне мисије на Косово, како би започео да се спроводи одбачени Ахтисаријев план о надзираној независности Косова, односно о отимању дела територије Србије изјавио је данас председник Владе Србије Војислав Коштуница.
Уколико би ЕУ донела противправну одлуку о слању своје Мисије, самим тиме би био поништен и стављен ван снаге парафирани Споразум са Србијом, упозорио је Коштуница.
Дошли смо, дакле, до тачке када ЕУ мора да направи избор да ли хоће целу и међународно признату Србију за свог партнера или пак хоће да ствара квазидржавну творевину на територији Србије, нагласио је он.

Премијер је назначио да ће, ако се ЕУ буде опредељивала на основу европских вредности и начела, донети одлуку да потпише Споразум са Србијом, признавајући и поштујући њен територијални интегритет. "Ако се буде опредељивала под растућим притиском САД донеће противправну и самим тиме антиевропску одлуку о слању своје Мисије".
"Дакле, 28. јануара ЕУ бира да ли хоће да учествује у разбијању Србије или хоће да потпише Споразум са Србијом као са својим партнером. Једно искључује друго, тако да ЕУ не може 28. јануара да истовремено распарча Србију и да са таквом Србијом потпише Споразум", закључио је Коштуница.
Премијер је подсетио да је Србија јасно рекла да хоће Споразум са ЕУ, а да је сада ред на ЕУ да исто тако јасно саопшти своју одлуку: да ли јој је партнер цела Србија или шаље своју Мисију да би направила марионетску творевину...

Izvor: http://www.dss.org.yu/newsitem.php?id=5177

Pandora - January 6, 2008 11:59 PM (GMT)
dr Vojislav Kostunica U Brisel samo sa Kosovom
---------------------------------

Predrag VASILJEVIĆ, 05.01.2008 18:58:38

PRVO veliko iskušenje pred Srbijom u 2008. godini najavljuje se za kraj januara, kada naša država treba da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom. Istovremeno, EU priprema slanje svoje misije na Kosovo i Metohiju, koja faktički treba da započne primenu Ahtisarijevog plana nadgledane nezavisnosti.
Taj dan mogao bi ključno da odredi i strateški kurs Srbije ali i da potpuno ogoli namere zvaničnog Brisela. O tome - kako će naša država da "odigra" krajem januara i da li će biti uopšte moguće zadržati čvrst evropski kurs, a istovremeno nastaviti bitku za Kosovo - "Novosti" su razgovarale za predsednikom Vlade Srbije dr Vojislavom Koštunicom.
* Može li i treba li Srbija da stupi u novi ugovor sa EU, ako oni svojom misijom otvore vrata za otcepljenje južne srpske pokrajine?
- Srbija je parafirala Sporazum, koji jasno i nedvosmisleno našoj zemlji, kao i svim drugim državama u Evropi, garantuje suverenitet i teritorijalni integritet. Srbija je kao ugovorna strana u ovom sporazumu spremna da strogo poštuje sve njegove odredbe.

Odluka njihova

* Da li je i EU spremna da ga poštuje?
- Druga ugovorna strana, EU, nažalost, najavljuje i pre nego što je Sporazum potpisan da će ga grubo prekršiti. Naime, EU namerava da donese protivpravnu odluku o slanju civilne misije EU na Kosovo i Metohiju, kako bi započeo da se sprovodi odbačeni Ahtisarijev plan o nadziranoj nezavisnosti.
* ŠTA Srbija da čini u takvoj situaciji?
- U takvoj situaciji jasno je da EU mora da izabere da li hoće Sporazum sa Srbijom, ili hoće da svojom misijom rasparčava Srbiju. Bilo bi zaista previše da EU ima ambiciju da je jedno i drugo moguće.
* Smatrate li da bi Srbija potpisivanjem SSP sama dala legitimitet budućim potezima EU na Kosovu?
- Sada je odluka isključivo na EU. Onog trenutka kada bi doneli odluku da pošalju misiju, bio bi prekršen, poništen i stavljen van snage Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Mi ne želimo da se to desi, ali nemamo moć da odlučimo umesto EU. U svakom slučaju, mislim da nijedan odgovoran političar u Srbiji nikada neće dati legitimitet ili neku zaobilaznu podršku nikome, pa ni EU, da otima Kosovo.
* Poslednju rezoluciju Narodne skupštine, naročito tačku o zaključivanju međunarodnih ugovora i sporazuma sa EU, politički akteri u Srbiji različito "čitaju" i tumače. Smatrate li da će se unutar Vlade Srbije postići konsenzus oko potpisivanja ili nepotpisivanja SSP?
- Stvari su potpuno jasne i nije više na Vladi Srbije izbor i pitanje donošenja odluke, već sada EU mora da se izjasni i saopšti svoj stav. Ili Sporazum sa Srbijom, ili slanje misije i time kršenje i poništavanje Sporazuma sa Srbijom. Vlada Srbije mora i ona će poštovati Ustav Srbije i onakav Sporazum kakav je parafirala. Bilo bi od neprocenjivog značaja i kada bi EU poštovala svoje osnivačke akte i Sporazum onakav kakav je parafiran. Podvlačim - odluka je u rukama EU.
* Šta bi, po vašem mišljenju, trebalo da se dogodi pre potpisivanja SSP, da bi Srbija mogla da ga potpiše, a da pri tom ne da zeleno svetlo za komadanje sopstvene teritorije?
- Srbija je stara evropska država sa velikim državotvornim iskustvom i zna se šta moramo da radimo. A to je jasno saopštavanje međunarodnoj zajednici principijelnih stavova naše države, na koje svi moraju da računaju. Srbija brani svoje legitimne državne i nacionalne interese, brani ih pozivanjem na međunarodno pravo i vlastiti ustav. Kada EU bude donosila odluku i pravila svoju računicu, biće joj poznati principijelni stavovi Srbije.

Opasna pretnja

* DA preciziramo - ako baš 28. januara Savet ministara EU odluči da pošalje misiju na Kosovo, treba li Srbija istog dana da potpisuje SSP?
- Takvom protivpravnom odlukom EU bi grubo prekršila Povelju UN i Rezoluciju 1244, i to bi automatski značilo da više ne postoji Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Posle toga, tek kada bi EU povukla odluku o slanju misije, mogli bismo ponovo da razgovaramo o Sporazumu.
* Ima li šanse da EU, ipak, odustane od slanja svoje misije na KiM?
- Još ima vremena da EU odluči da poštuje međunarodno pravo i da se založi za nastavak pregovora o Kosovu, što bi imalo dalekosežne pozitivne posledice ne samo u odnosima Srbije i EU, već i na širem svetskom planu.
* Svega nekoliko dana posle instaliranja misije EU bez odluke SB UN na Kosovu, predviđa se jednostrana odluka o nezavisnosti Kosova - koliko je ta opasnost u ovom trenutku realna?
- Sudeći prema svakodnevnim najavama koje stižu iz zapadnih zemalja, reč je o opasnoj i realnoj pretnji.
* Kako će Srbija da odgovori u slučaju da se pretnje ostvare?
- Dok se te pretnje uporno i nemilosrdno ponavljaju, verujem da svaki građanin duboko oseća i dobro zna da je jedini odgovor Srbije onaj koji je sadržan u Rezoluciji koju je Narodna skupština glasovima skoro svih poslanika usvojila 26. decembra.
* Mnoge države već najavljuju da će tu samoproglašenu tvorevinu da priznaju - kako će Srbija tada da reaguje?
- Svi dobro znamo da u takvom razvoju događaja nemaju svi međunarodni činioci isti stepen odgovornosti, već da tu prednjače SAD i NATO. Imajući u vidu dosadašnja dešavanja, Srbija je kao svoj odgovor već donela jednu suštinsku i dalekosežnu odluku, a to je formalno proglašavanje vojne neutralnosti u odnosu na NATO.
* Da li je Srbija samoj sebi tim činom nanela neku štetu?
- Srbija ovakvom odlukom nije sebi nanela nikakvu štetu, a reagovala je na očiglednu ulogu NATO od bombardovanja zemlje do Aneksa 11 Ahtisarijevog plana. I u svim budućim reagovanjima moramo voditi računa da sačuvamo dostojanstvo Srbije i da sebi ne pravimo štetu.
* Preti li Srbiji neka vrste ekonomske blokade sa Zapada ukoliko se i formalno (ako ne stavi potpis na SSP) suprotstavi vašingtonskom i briselskom "redu vožnje" zarad očuvanja sopstvene teritorije?
- Verujem da nikome neće pasti na pamet da kažnjava Srbiju zato što neće da poklanja svoju teritoriju i zato što strogo poštuje Povelju UN i Rezoluciju 1244. To bi bilo van razuma i predstavljalo bi ne samo gaženje međunarodnog prava, već i otvoren atak na demokratiju i opšte vrednosti na kojima počivaju Evropa i savremeni svet. Takva nerazumna odluka ne bi mogla da ima ni najmanji privid opravdanosti i mislim da je potpuno isključena takva mogućnost.
* Koliko nam je unutrašnja i institucionalna stabilnost važna u narednom periodu?
- Srbija vodi jedinstvenu državnu i nacionalnu politiku za očuvanje Kosova i sve tri institucije, Narodna skupština, Vlada Srbije i predsednik Republike, potvrđujući ovu politiku, čuvaju preko potrebnu stabilnost. Bez jedinstva i stabilnosti veoma teško možemo braniti Kosovo i odbraniti ga tamo gde je najvažnije, a to je Savet bezbednosti UN. Jer jednostrano proglašeno nezavisno Kosovo nikada ne može biti prava i legitimna nezavisna država, već kvazidržavna marionetska tvorevina koju nikada nećemo priznati i koja treba da nestane.

Ruska šansa

* Predsednik Republike Boris Tadić poručio je da će Vlada da opstane čak i ako on ne dobije podršku za predsedničke izbore od DSS. Smatrate li vi da će Vlada da opstane čak i ako se sa koalicionim partnerima raziđete povodom potpisivanja SSP sa EU?
- Verujem u jedinstvenu državnu i nacionalnu politiku o kojoj smo upravo govorili, i sve što budem mogao da uradim uradiću da se ta politika sačuva.
* U kojoj konkretno situaciji će Srbija da aktivira Akcioni plan za KiM i šta je njegov osnovni cilj i smisao?
- Prvenstveni cilj je da, ukoliko albanski separatisti proglase jednostranu nezavisnost, Vlada Srbije svim našim građanima u Pokrajini obezbedi da budu ono što jesu - punopravni i ravnopravni građani Srbije. Cilj Akcionog plana je da Vlada svojim građanima u Pokrajini obezbedi što normalniji život i da Srbi na Kosovu i Metohiji znaju da su njihova vlada i njihova skupština u Beogradu.
* Šta bi Srbi sa Kosova mogli da očekuju kada dođe do toga?
- Pre svega, ako dođe do jednostrane nezavisnosti, od apsolutno najvećeg značaja je da nijedan Srbin i nealbanac ne bude izložen nasilju i da može da živi u svojoj kući. Međunarodna zajednica nosi ogromnu odgovornost da ne dozvoli ni najmanji incident na Kosovu i Metohiji, jer posle toliko zla koje je naneto Srbima, mora se jednom zauvek stati na put nasilju.
* Kako ocenjujete energetski sporazum koji Srbija 18. januara treba da potpiše sa Ruskom Federacijom?
- Sve evropske države nastoje da sa Rusijom postignu strateške sporazume u sferi energetike, i tako da dugoročno reše ovo suštinski važno pitanje. Zašto sa Rusijom, izlišno je pitanje imajući u vidu ulogu ove zemlje u oblasti energetike.
* Kakva je to šansa za Srbiju?
- Srbija ima šansu, koja se ne ispušta, da napravi strateški sporazum sa Rusijom i da tako u narednim decenijama reši ovo važno pitanje. Radimo i na tome da Republika Srpska bude uključena u ovaj ogromni projekat, i na nama je da uradimo sve što možemo da obezbedimo stabilnu ekonomsku budućnost zemlje.
* Hoće li sporazum biti potpisan i pored neslaganja koja postoje unutar srpske vlade?
- Na svakoj odgovornoj vladi je da gleda i na sutra, a ne samo danas, i zato smatram da ćemo postići sporazum sa Vladom Rusije.

PRIRODNO
* BILO je dilema da li će i koga DSS podržati na predsedničkim izborima?
- DSS je doneo odluku da podrži kandidata Nove Srbije Velimira Ilića, polazaći od činjenice da je najprirodnije da se podrži kandidat stranke sa kojom je DSS u koaliciji.
* A kakav će stav DSS zauzeti ako bude drugog kruga izbora?
- Sve svoje odluke DSS donosi u pravom trenutku i sve te odluke uvek proizlaze iz principijelne politike Demokratske stranke Srbije.
SAMO U UN
* ŠTA očekujete od predstojeće sednice SB UN na kojoj će generalni sekretar UN Ban Ki-Mun podneti redovni izveštaj o misiji UN na KiM?
- Generalni sekretar UN simbolizuje i UN i Povelju UN i sve države na svetu se pridržavaju principa koji su ovim osnivačkim aktom utvrđeni. Izvlačenje procesa rešavanja budućeg uređenja Pokrajine izvan sistema UN predstavljalo bi kršenje principa na kojima počivaju UN i javno saopštavanje da se principi povelje UN ne mogu sprovoditi kada je u pitanju Kosovo. Drugim rečima, to bi značilo da je Kosovo izvan sistema UN i da za Kosovo važe neka nova pravila. Smatram da je obaveza generalnog sekretara da insistira na tome da se pitanje budućeg uređenja Pokrajine rešava isključivo u SB na osnovu principa Povelje UN. I saglasno jedinstvenoj državnoj politici, na narednoj sednici SB Srbija će izneti ovakav principijelni stav.

Izvor: http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php...atum=2008-01-05

Pandora - January 7, 2008 12:04 AM (GMT)
“Dežela“ zatvara krug
---------------------------

P. V. - M. B., 02.01.2008 18:05:35


POSLE 18 godina od raspada SFRJ - Slovenija, prva država koja je napustila federaciju, preuzela je predsedavanje Evropskom unijom.
Tako je zvanična Ljubljana dobila palicu nad organizacijom koja će u narednim nedeljama i mesecima presudno da utiče na dalju sudbinu Kosova i Metohije i na državnu celovitost Srbije.
Istovremeno, iz „dežele“ najavljuju da će biti lokomotiva za ostale države u regionu koje pokušavaju da se prikače na evropski voz.
- Događaji u vezi sa Kosovom obeležiće šestomesečno presedavanje EU više nego svi ostali prioriteti - prva je poruka Dimitrija Rupela, ministra inostranih poslova Slovenije.
On je istakao da je Slovenija „regionalni specijalista“ koji stanje na terenu poznaje bolje od ostalih, pa i mnogo većih država u Evropi i svetu i da će raditi u cilju mirnog rešenja za status Kosova.
Da li je predsedavanje Slovenije EU simbolično zatvaranje kruga pred završni pokušaj nekih zapadnih sila da odvoje i Kosovo od Srbije? Ima li istine u tome da uporedo predstoji ljubazno otvaranje evropskih vrata za Srbiju u zamenu za njeno odricanje od 15 odsto teritorije?
Upravo ta dva briselska pravca, aktiviraće se istovremeno već 28. januara na Savetu ministara Evropske unije. Predviđa se da će Srbiji tada biti ponuđen na potpisivanje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a da će članice EU spremati misiju za Kosovo, koja će faktički označiti početak primene Ahtisarijevog plana o nadgledanoj nezavisnosti.
U prilog ukrštanja kosovskog i evropskog puta Srbije, za koje se zvanično priča da su potpuno odvojeni, ide i izjava Rupela:
- Treba podstaći „proevropske“ snage u Srbiji kojima ne treba nametati prestroge kriterijume na putu ka EU u situaciji kad se raspliće kosovsko pitanje.
I britanski Bi-Bi-Si podsetio je na izjavu šefa slovenačke diplomatije da namerava da „reši“ kosovsko pitanje do kraja juna, kada ističe slovenački mandat na čelu EU.
Dok se viđenja Beograda i Ljubljane o integraciji regiona u EU umnogome poklapaju, različita su gledanja na pitanje budućeg statusa Kosova, jer Slovenija podržava nadgledanu nezavisnost pokrajine po Ahtisarijevom modelu.
- Slovenija će pokušavati da istovremeno zadovolji i Srbe i Albance, što je, praktično, nemoguće - predviđa za „Novosti“ profesor FPN Ivo Visković, bivši ambasador u Ljubljani. - Kod njih već dugo postoji stav da treba štititi slovenačke ekonomske interese, koji su vrlo jaki u Srbiji, ali i aktivno pratiti ono što oni smatraju matricom zajedničke evropske spoljne politike.
Visković smatra da će Slovenci kao predsedavajući EU dobiti veliku šansu da prevaziđu svoju slabu prepoznatljivost u svetskim i evropskim poslovima.
- I zato će nastojati da svoje predsedavanje aktivno iskoriste, ali verujem da neće povlačiti suviše riskantne poteze kada je o Kosovu reč - prognozira Visković.

BEČ PRVI PRIZNAJE
------------------------

AUSTRIJSKI kancelar Alfred Guzenbauer ponovio je da će njegova zemlja među prvima priznati nezavisnost Kosova.
Ministar za energetiku Aleksandar Popović izjavio je da Guzenbauerova izjava nije iznenađujuća, istakavši da je Beč u sličnim situacijama, uvek na isti način iskazivao „svoj stav prema Srbiji“.

markok - January 7, 2008 07:08 PM (GMT)
POKLONITE NAM MONITOR I STAMPAC WEB TEAM WWW.LEPOTANI.COM
---------------------------------------

Zbog povecanog obima posla neophodni su nam novi:monitor i stampac. Ako neko od posetilaca sajta http://www.lepotani.com ili
Lepotani yahoo grupe http://groups.yahoo.com/group/lepotani
zeli da nam pokloni monitor ili stampac, ili ako zeli da postavi baner na http://www.lepotani.com
neka nam pise na licno@lepotani.com

Dragi prijatelji,kao vlasnik veoma posecenog gay sajta
http://www.lepotani.com , kao i Lepotani yahoo grupe http://groups.yahoo.com/group/lepotani pozivam
Vas da ako zelite i mozete uplatite dobrovoljni dinarski/devizni
prilog pripadnicima gay populacije u Srbiji. Zbog povecanog obima
posla neophodni su nam novi kompjuteri,stampaci,digitalne kamere,pa
ako neko od Vas ima dobru volju da nam pomogne neka nas kontaktira
na e-mail licno@lepotani.com

Vase dinarske priloge mozete uplatiti i na tekuci racun broj:
160-3900100073368-13 BANCA INTESA ad BEOGRAD

Vase priloge u devizama mozete uplatiti na broj deviznog racuna:
39-302-0002137/0 BANCA INTESA ad BEOGRAD

Ako zelite da nam uplatite prilog za odrzavanje sajta Lepotani.com u devizama pisite nam na e-mail licno@lepotani.com i mi cemo Vam poslati preciznu bancinu instrukciju za transfer deviza iz inostranstva za Srbiju. Hvala unapred,Web team Lepotani.com
Kontakt e-mail licno@lepotani.com
------------------------------------------------------------------------------------------
Ako zelite da postavite banere na sajt www.lepotani.com kontakt e-mail je licno@lepotani.com

Oni clanovi koji zive i rade u inostranstvu mogu da nas kontaktiraju
na e-mail licno@lepotani.com ako zele da nam posalju prilog u
devizama. Mi cemo im poslati preciznu bancinu instrukciju za
transfer deviza,i platicemo proviziju za transfer u Beogradu.Zbog
povecanog obima posla neophodni su nam novi kompjuteri,stampaci,digitalne kamere pa pozivamo poslovne ljude da nam ih poklone ili postave banere!

Ako Vasa kompanija proizvodi sofisticirane kompjutere,monitore, stampace,digitalne kamere i slicnu sofisticiranu tehnicku robu, a zelite da nam poklonite nesto iz Vaseg asortimana mozete besplatno reklamirati paletu Vasih proizvoda na sajtu http://www.lepotani.com

Kontakt e-mail licno@lepotani.com

Web team Lepotani.com Kontakt E-mail licno@lepotani.com

markok - January 8, 2008 04:23 PM (GMT)
B92 Info Vesti Politika

EU: Koštuničin stav vrlo oštar
--------------------------------------

8. januar 2008. | 09:19 -> 14:52 | Izvor: B92, FoNet, Beta, Tanjug

Ljubljana, Vašington, Beograd -- Stav Vojislava Koštunice da EU mora da bira između sporazuma sa Srbijom i misije EU na Kosovu u Briselu je ocenjen kao vrlo oštar.

Takvo upozorenje premijera Srbije u Briselu je pažljivo analizirano, javlja BBC pozivajući se na diplomatske izvore. Isti izvori, međutim, ukazuju da, za razliku od Koštunice, EU na rešavanje statusa Kosova i približavanje Srbije Uniji ne gleda kroz prizmu isključivosti "jedno ili drugo".

Iako je od Koštuničinog saopštenja prošlo nekoliko dana, zvaničnici u Briselu za sada odbijaju da ga javno komentarišu. U Briselu ponavljaju da su približavanje Srbije Evropskoj uniji i rešavanje statusa Kosova odvojeni procesi.

Prema rečima Kristine Galjak, portparolke Havijera Solane, ta dva pitanja su među najvažnijim ciljevima EU u narednim mesecima.

Oba ta pitanja će, kako se očekuje, biti na dnevnom redu sastanka ministara inostranih poslova zemalja Unije 28. januara, ali za sada nije jasno ni da li će tom prilikom Srbija biti pozvana da sa EU potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju niti da li će Unija doneti odluku da na Kosovo pošalje svoju civilnu misiju koja bi zamenila sadašnju administraciju Ujedinjenih nacija.

Kada je reč o odnosima sa Srbijom, neke zemlje EU, u prvom redu Holandija, insistiraju na tome da Srbija može da potpiše Sporazum tek nakon što Haškom tribunalu izruči generala Ratka Mladića.

Što se tiče slanja misije na Kosovo, još nije jasno da li će se zemlje Unije dogovoriti o pravnom osnovu za njeno upućivanje.

Većina članica Unije smatra da bi dovoljno pravno pokriće bio poziv generalnog sekretara UN Ki Mun Bana Evropskoj uniji da na osnovu postojeće Rezolucije 1244 uputi misiju na Kosovo.

Vlade nekih zemalja Unije, međutim, smatraju da to nije dovoljno i da bi odlazak misije EU eksplicitno trebalo da odobri Savet bezbednosti novom rezolucijom o Kosovu.

Rupel: EU ili Kosovo - lažna dilema
-----------------------------------

Jutros, tokom radnog doručka sa briselskim dopisnicima centralnih evropskih medija, u Ljubljani, slovenački šef diplomatije, Dimitrij Rupel je pre svega govorio o Kosovu, prenose slovenački mediji.

Pretnje premijera Srbije, Vojislava Koštunice, da će Srbija prekinuti približavanje EU ukoliko na Kosovo pošalje civilnu misiju, Rupel je ocenio kao lažnu dilemu, dodavši da se radi o nesporazumu, jer većina stanovnika Srbije podržava približavanje EU.

Đurić kritikovao Rupela
---------------------------

Savetnik premijera Srbije za medije Srđan Đurić kritikovao je izjavu ministra spoljnih poslova Slovenije Dimitrija Rupela da je "lažna dilema" da EU treba da potpiše Sporazum sa Srbijom ili pošalje misiju na Kosovo.

"Dobro bi bilo kada Dimitrije Rupel ne bi sebi davao takvu slobodu da odlučuje u ime Srbije. Da li je lažna dilema da će EU morati da bira između potpisivanja Sporazuma sa Srbijom i odluke o slanju Misije za sprovođenje odbačenog Ahtisarijevog plana, Dimitrije Rupel će videti 28. januara", naveo je Đurić u izjavi za Betu.

Srbija ima svoje legitimno izabrane institucije koje donose odluke u ime Srbije i bilo bi u najmanju ruku pristojno da Rupel uvažava tu činjenicu i ima u vidu da on, kao ni Slovenija, niti mogu niti će ikada moći da govore u ime Srbije, naveo je Đurić.
"Osim toga, EU je potrebna Srbija i od strateškog značaja je da se Srbija približi EU", rekao je Rupel i dodao da će o tom detaljnije govoriti sa ministrom spoljnih poslova Srbije, Vukom Jeremićem, koji u posetu Sloveniji stiže u petak.

Rupel je evropskim novinarima rekao i da što pre treba potpisati Sporazum o asocijaciji i stabilizaciji sa Srbijom, kao i da se Slovenija zalaže da se na to privole i neke države EU, koje su za sada još uvek skeptične.

Rupel je istakao i da pitanja statusa Kosova i približavanja Srbije EU ne bi smela da se povezuju, jer se radi o odvojenim stvarima, koje će se odvojeno i nastaviti, ako i dođe do zapleta u jednom od tih pitanja.

Povodom pitanja statusa Kosova, Rupel je rekao i da na Kosovu neće doći do jednostranog proglašenja nezavisnosti, već će doći do dogovora kako rešiti to pitanje, što ne znači da bi morali da se nastave pregovori Beograda i Prištine, jer prema ocenama Evropskog saveta, takvi pregovori ne bi doneli napretke.

Iako je slovenački ministar tom prilikom rekao da sa rešavanjem pitanja Kosova ne treba žuriti, dodao je i da to ne treba da bude sporo i sa novim odlaganjima.

"Pitanje Kosova je preozbiljno da bi ga olako shvatali", rekao je Rupel i dodao da će Slovenija i njeno predsedništvo EU pratiti odluke Evropskog saveta, koji je decembra odlučio da na Kosovo pošalje civilnu misiju.

Prema Rupelovom mišljenju, civilna, evropska misija bi trebalo da na Kosovo ode što pre.

Popović: EU mora da izabere
--------------------------

Potpredsednik Demokratske stranke Srbije Aleksandar Popović poručio je danas da će Evropska unija morati da izbere - "Srbija ili marionetska tvorevina" Kosovo.

"EU će, ako želi da postanemo partneri, Sporazum morati da potpiše samo sa celom, a ne sa osakaćenom Srbijom. Vreme će pokazati da je Srbija večna, dok su marionetske tvorevine samo sezonska pojava. Izbor je, dakle, na Evropskoj uniji", kazao je Popović.

Potpredsednik DSS-a dodao je da Srbija čeka odgovor Evropske unije da li će 28. januara odlučiti da sa Srbijom potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ili će, kako je naveo, na Kosovo poslati svoje trupe za "rasparčavanje" Srbije.

"Ako EU reši da izneveri osnovne principe na kojima je osnovana, prekrši Povelju UN i Rezoluciju 1244 i nezakonito pošalje svoju misiju zarad stvaranja marionetske kvazitvorevine, tog trenutka, sasvim je jasno, više ne postoji sporazum sa Srbijom", istakao je Popović.

On je poručio da je za Srbiju sloboda zemlje iznad svega i iznad svakog interesa, i da će EU, ako želi partnerstvo, morati to da poštuje.

markok - January 10, 2008 03:16 PM (GMT)
Актуелно

СРБИЈА ЧЕКА ОДГОВОР ЕУ О ПОТПИСИВАЊУ СПОРАЗУМА
-----------------------------------------------------------------------

08.01.2008.

"Ако Европска унија изневери основне принципе на којима је основана и одлучи да прекрши повељу Уједињених нација и Резолуцију 1244 Савета безбедности и незаконито пошаље своју мисију за стварање марионетске квазидржавне творевине тог тренутка, сасвим је јасно, више не постоји споразум са Србијом", изјавио је Поповић.
Он је истакао да је за Србију "слобода земље изнад свега и изнад сваког интереса" и да ће Европска унија, уколико жели партнерство са Србијом, то морати да поштује.
"Европска унија може споразум да потпише само са целом, а не са осакаћеном Србијом и зато ЕУ треба да изабере - или Србија или марионетска творевина. Време ће показати да је Србија вечна, док су марионетске творевине сезонске појаве. Избор је, дакле, на Европској унији", закључио је Поповић.

Izvor: http://www.dss.org.yu/newsitem.php?id=5187

markok - January 10, 2008 03:18 PM (GMT)
EU DA ODUSTANE OD PROTIVPRAVNOG SLANjA MISIJE NA KOSOVO
--------------------------------------------------------------------------------

09.01.2008.

Ministar unutrašnjih poslova Dragan Jočić pozvao je danas Evropsku uniju da odustane od protivpravnog slanja svoje misije na Kosovo i Metohiju, čime bi bilo omogućeno potpisivanje i sprovođenje u život Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. "Srbija je slobodna i suverena država i ukoliko EU hoće sa Srbijom 28. januara da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridrživanju, EU mora da poštuje suverenitet i teritorijalnu celovitost naše zemlje", ukazao je Jočić.
Ukoliko bi EU donela "odluku o slanju svoje civilne Misije na Kosovo i Metohiju, koja obuhvata i policijske snage, kako bi se stvorila marionetska tvorevina na teritoriji Srbije, to bi bio akt narušavanja teritorijalnog integriteta Srbije i direktno rušenje i poništavanje parafiranog Sporazuma", ocenio je ministar.
On je podsetio na činjenicu da sve državne institucije u Srbiji imaju najvišu obavezu da poštuju Ustav Srbije, koji je voljom naroda jasno odredio da su državne granice Srbije nepromenljive i da je pokrajina Kosovo i Metohija sastavni i neotuđivi deo teritorije Srbije. "Protivpravnim slanjem Misije za sprovođenje odbačenog Ahtisarijevog plana EU bi grubim kršenjem Rezolucije 1244 i Ustava Srbije povredila suverenitet i teritorijalni integritet Srbije", upozorio je Jočić.
On stoga smatra da bi najbolje bilo kada bi se EU opredelila da poštuje međunarodno pravo i da odustane od slanja svoje Misije na Kosovo i Metohiju, što bi, zaključio je Jočić, omogućilo normalno potpisivanje i sprovođenje u život parafiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Izvor: http://www.dss.org.yu/newsitem.php?id=5189

markok - January 16, 2008 02:36 PM (GMT)
8. јануар 2008 - 9:07 Pavle

Председник Владе Србије др Војислав Коштуница посетио је Његову Светост Патријарха српског Г. Павла на Војномедицинској академији и пожелео му оздрављење. Честитајући Божић, премијер Коштуница је пренео Патријарху српском Г. Павлу да данас цео српски народ брине за његово здравље, а посебно Срби на Косову и Метохији.

Председник Владе је пожелео Патријарху оздрављење и да у времену које долази духовно предводи српски народ, наводи се у саопштењу кабинета српског премијера.

Извор: www.rts.co.yu

markok - January 16, 2008 02:38 PM (GMT)
SRBIJA U EU MORA UĆI CELA
-----------------------------------

14.01.2008.

Govoreći na konferenciji za novinare u Kosovskoj Mitrovici, Mladenović je naglasio da bi EU protivpravnim slanjem svoje misije na Kosovo prekršila parafirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji Srbiji garantuje suverenitet i teritorijalni integritet.
"Smatramo da je naše opredeljenje EU i naš prioritet jeste EU. Ali, Srbija u EU može i mora ući kao cela, sa Kosovom i Metohijom", rekao je on.

"Naredenih dana pred nama je odluka EU da li će prekršiti Povelju UN, Rezoluciju 1244 SB UN i poslati protivpravno misiju na Kosovo i Metohiju ili će u skladu upravo sa ovim dokumentima i Helsinškom poveljom potpisati SSP sa Srbijom i na taj način priznati njen suverenitet i teritorijalni integritet, a isto tako i omogućiti dalji tok pregovora o pitanju Kosova i Metohije",kazao je Mladenović.

On je naglasio da je D S S protiv slanja misije EU na Kosovo i smatra da bi to bio akt kršenja međunarodnog prava i na taj način bi se dao podsticaj svim separatističkim pokretima u Evropi da dezintegrišu države na čijoj teritoriji su zainteresovani da prave sopstvene države.

"D S S to ističe kao veliku opasnost u svetu, a posebno za EU u ovom slučaju", rekao je Mladenović.

On je ponovio stav D S S-a da je bilo kakva podela Kosova apsolutno neprihvatljiva.
Mladenović je naglasio da, ukoliko dođe do jednostranog proglasenja nezavisnosti Kosova, Srbija to nikada neće priznati i poništiće takav akt.
"Vlada Srbije je u skladu s najavama po tom pitanju donela niz mera i sigurno je da ćemo kao država imati odgovor na jedan takav akt i da ćemo zaštiti stanovništvo na Kosmetu bilo da je srpske, albanske ili druge nacionalnosti", rekao je portparol D S S-a.

Potpredsednik D S S-a Borko Ilić ocenio je da bi misija EU za cilj praktično imala pomoć pri stvaranje nezavisne države na teritoriji Srbije.

"Ta misija bi učestvovala u stvaranju države koja je nastala etničkim čišćenjem 250.000 Srba i drugih nealbanaca i imala bi za cilj stvaranje države koja je nastala ubijanjem nekoliko hiljada Srba, paljenjem crkava i manastira i stvorila bi državu koja nema nijednu vrednost koju deli i zbog koje je nastala upravo ta EU", rekao je on.
"Danas su na Kosovu i Metohiji ugrožena sva ljudska prava, to je jedan od stubova EU, ugrožena je svaka sloboda pojedinca, na tome takođe počiva EU, ugroženo je pravo na privatan posed. Ta misija bi bila ne samo protivpravna već bi praktično bila uperena protiv svih onih evropskih vrednosti na koje se poziva EU", istakao je Ilić.

Predstavnici D S S-a danas su u predškolskoj ustanovi "Danica Jaramaz" u Kosovskoj Mitrovici, u okviru akcije D S S-a "Pruži ruku", podelili deci novogodišnje paketiće.

Izvor: http://www.dss.org.yu/newsitem.php?id=5191

markok - January 16, 2008 02:45 PM (GMT)
Izvor iz Kabineta premijera Koštunice
-----------------------------------------------

Evropska unija 28. januara bez odluke o Misiji na Kosovu
------------------------------------------------------------------

Beograd - Evropska unija, po svemu sudeći, neće 28. januara doneti odluku o slanju Misije na Kosovo i Metohiju, što Vlada Srbije pozdravlja, rečeno je juče agenciji Beta u Kabinetu premijera Vojislava Koštunice. Isti izvor naveo je da je veoma važno da EU odustane od slanja Misije, što bi bio najjači podsticaj za evropske integracije Srbije.
- Srbija je odlukom Narodne skupštine definisala da bi upućivanje Misije bilo akt ugrožavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje i EU mora voditi računa o stavu Srbije - rekao je taj sagovornik. Dodao je da Vlada Srbije snažno podržava zemlje EU koje se protive "protivpravnom slanju Misije EU za sprovođenje odbačenog Ahtisarijevog plana o nadziranoj nezavisnosti Kosova i Metohije".
Isti izvor ocenio je da očigledno nema saglasnosti u EU da se "krši međunarodno pravo i da se prekrši parafirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom, što je dobra vest". "Prema svemu sudeći nema ništa od odluke EU da 28. januara uputi Misiju, čiji bi cilj bio da sprovede jednostranu nezavisnost Pokrajine. Jedan broj zemalja EU protivi se jednostranoj nezavisnosti Kosova, jer bi to zapravo bila lažna država, nastala najgrubljim kršenjem Povelje UN i važeće Rezolucije 1244", rečeno je iz Kabineta srpskog premijera.

Beta

Izvor: http://www.danas.co.yu

markok - April 19, 2008 12:06 PM (GMT)
SAMO SRBIJA NEMA ALTERNATIVU
-----------------------------------------

18.04.2008.

Predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica izjavio je da nema nikakvog spora oko toga da Srbija treba da nastavi evropske integracije, ali je pitanje da li u taj proces ulazi "cela ili prepolovljena". "Sve partije u Srbiji su se izjasnile za evropske integracije i oko toga nema ni najmanjeg spora", izjavio je Koštunica. On je precizirao da spor nastaje oko pitanja "da li je reč o celoj ili prepolovljenoj Srbiji na tom evropskom putu". "Nikada Srbija neće ući ni u EU, ni bilo gde drugde ako se odrekne jednog dela teritorije. Jer, ako se danas odreknemo Kosova sutra ćemo se po tom principu i uspostavljenom običaju odreći Vojvodine, a preksutra nekog trećeg dela naše zemlje. Na kraju više neće biti ništa od Srbije, pa ona neće nigde ni ući", objasnio je premijer, odgovarajući na pitanje šta je alternativa ukoliko Srbija ne nastavi put ka EU. Prema premijerovim rečima za građane Francuske ili Argentine samo Francuska i Argentina nemaju alternativu, "tako i za nas samo Srbija nema alternativu". "Polazeći od ovog principa mi hoćemo i želimo odgovorno da razgovaramo sa EU i sa svima drugima o našim medjusobnim odnosima. Da ne govorim o tome da smo posebno zainteresovani za jačanje ekonomske sradnje sa zemljama EU", istakao je Koštunica. Na pitanje da li očekuje da broj od 35 država koliko ih je priznalo nezavisnost Kosova bude povećan, Koštunica je podsetio da je cilj SAD i NATO bio da u prvih mesec dana jednostrano proglašenu nezavisnost srpske pokrajine prizna 100 država. "Vršili su neviđen pritisak na sve države da prekrše Povelju i Rezoluciju 1244, ali njihov učinak se sveo na 35 država koje su pokleknule pred ovom politikom sile", ukazao je Koštunica. Premijer je, kako je dodao, uveren da se SAD-u i NATO paktu - pošto neefikasno troše ogromnu energiju kako bi naterale neku zemlju da prizna postojanje lažne države Kosovo - "stalno vrzma misao kako bi sve muke nestale kada bi nekako izmamili makar i indirektan potpis Srbije". "Najnoviji pokušaj je sa Solaninim sporazumom, koji se nudi na potpisivanje za Uskrs", ocenio je Koštunica i dodao da SAD i NATO računaju da bi sa nekim potpisom Srbije krenuo da se povećava taj sada mali broj država koje su priznale Kosovo.

Izvor: http://www.dss.org.yu/newsitem.php?id=5837




Hosted for free by InvisionFree